Preskoči na glavni sadržaj

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust.

Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te vladavinu hladnih i nemilosrdnih nacista. Osim Kitty, Anne i Petera, kao glavni likovi u filmu pojavljuju se Anneini roditelji i obitelj s kojom su se skrivali u tajnom stanu.

Film je napravljen crtačkom animacijom što znači da je crtan rukom, za razliku od većine današnjih animiranih filmova koji su nastali 3D animacijom. Kada je film animiran, to daje slobodu stvarateljima da neke stvari prikažu lakše nego u snimanome filmu. Uočljivi primjer toga je kada Anne poistovjećuje kuću u kojoj se skrivaju s hotelom što ima pravila kojih se svi moraju držati ako žele ostati živi.

Osim što obrađuje temu Drugog svjetskog rata i mržnje prema židovima, također prikazuje suvremeni društveni problem migracije ljudi iz ratnih područja u razvijenije države i nemogućnosti tih država da im pruže miran i slobodan dom. Kitty svijetu šalje jednu dirljivu i moćnu poruku: “Anne nije napisala ovaj dnevnik kako biste ju mogli obožavati i bogoslužiti, po njoj imenovati škole, mostove, kazališta… Same stranice dnevnika nisu važne. Ono što je važno je poruka koja se prenosi milijunima djece koja ga čitaju: učinite sve što možete da spasite jednu jedinu dušu od zla. Samo jednu dušu. Jer jedna duša djeteta vrijedi cijeli jedan život”.

Napraviti slikoviti i detaljni animirani film koji obrađuje tešku temu, za manji i veći uzrast, s ovako snažnom i emotivnom porukom je teško, ali stvaratelji ovoga filma to su dostigli u potpunosti. Ovo će vas remek-djelo dirnuti, potresti i potaknuti na razmišljanje o tragičnoj sudbini jedne od milijuna nevinih ljudi koji su stradali zbog možda najgore stvari u svijetu – zbog rata. 



Popularni postovi s ovog bloga

Od sada pratite blog i u audio obliku!

Cjelokupni cilj ovog podcasta je informiranje o važnim društvenim i kulturnim temama, a uz to i poticanje vrlo zanemarene grane novinarstva - slobodnog tj. istraživačkog novinarstva. Nakon nekoliko mjeseci pisanja bloga i objavljivanja raznih školskih uradaka i članaka, odlučio sam da je vrijeme da uz to ponovno počinjem njegovati svoje znanje za tonsku obradu i snimanje. Tako je nastao podcast Novinarstvo – mjesto gdje imam potpunu slobodu i bezbrižnost izražavanja. Poslušajte prvu epizodu

Međunarodni dan pismenosti

Pismenost je u užem smislu sposobnost čovjeka da čita i piše. Srećom, živim u društvu u kojem je razina pismenosti visoka, a obrazovanje dostupno svima. No stanje u nerazvijenim zemljama izvan Europe je poprilično drugačije. Prva me slova naučila pisati mama. Budući da se u našoj obitelji govori više jezika, odmalena učim i mađarsku abecedu. Kada sam došao u prvi razred, znao sam čitati i pisati jednostavne riječi i rečenice. Taj je klimavi temelj učvrstila i usavršila moja učiteljica razredne nastave Ljiljana Brenko. Za mene pismenost ponajprije znači samostalnost i slobodu. Slobodu istraživanja, čitanja, snalaženja u svijetu. Svatko bi trebao imati bez obzira na spol, rasu, nacionalnu i vjersku pripadnost od rane dobi zakonski osigurano obrazovanje. Što više ljudi opismenimo i obrazujemo, toliko ćemo biti bogatiji kao ljudi, ali ne u novcu, već u stoput vrjednijoj stvari – u znanju. (školski sastavak za Hrvatski jezik)