Preskoči na glavni sadržaj

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust.

Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te vladavinu hladnih i nemilosrdnih nacista. Osim Kitty, Anne i Petera, kao glavni likovi u filmu pojavljuju se Anneini roditelji i obitelj s kojom su se skrivali u tajnom stanu.

Film je napravljen crtačkom animacijom što znači da je crtan rukom, za razliku od većine današnjih animiranih filmova koji su nastali 3D animacijom. Kada je film animiran, to daje slobodu stvarateljima da neke stvari prikažu lakše nego u snimanome filmu. Uočljivi primjer toga je kada Anne poistovjećuje kuću u kojoj se skrivaju s hotelom što ima pravila kojih se svi moraju držati ako žele ostati živi.

Osim što obrađuje temu Drugog svjetskog rata i mržnje prema židovima, također prikazuje suvremeni društveni problem migracije ljudi iz ratnih područja u razvijenije države i nemogućnosti tih država da im pruže miran i slobodan dom. Kitty svijetu šalje jednu dirljivu i moćnu poruku: “Anne nije napisala ovaj dnevnik kako biste ju mogli obožavati i bogoslužiti, po njoj imenovati škole, mostove, kazališta… Same stranice dnevnika nisu važne. Ono što je važno je poruka koja se prenosi milijunima djece koja ga čitaju: učinite sve što možete da spasite jednu jedinu dušu od zla. Samo jednu dušu. Jer jedna duša djeteta vrijedi cijeli jedan život”.

Napraviti slikoviti i detaljni animirani film koji obrađuje tešku temu, za manji i veći uzrast, s ovako snažnom i emotivnom porukom je teško, ali stvaratelji ovoga filma to su dostigli u potpunosti. Ovo će vas remek-djelo dirnuti, potresti i potaknuti na razmišljanje o tragičnoj sudbini jedne od milijuna nevinih ljudi koji su stradali zbog možda najgore stvari u svijetu – zbog rata. 



Popularni postovi s ovog bloga

Osvrt na igrani film Breza

"Za svoje vrijeme vrlo napredan i smatram da bi ga svatko tko želi proviriti u tadašnji život ljudi izvan velegradova, trebao pogledati."      Prema pripovijetki “Breza” Slavka Kolara snimljen je, krajem 60-ih godina, istoimeni film. Film je režirao Ante Babaja, hrvatski redatelj i scenarist. Osim njega na scenariju su radili Božidar Violić pa i sam Slavko Kolar, koji nije doživio ekranizaciju svoga filma. Uloge glavnih likova glume Manca Košir kao Janica i Velimir Bata Živojinović kao Marko. Fabijan Šovagović glumi lika koji se ne pojavljuje u pripovijetci - Jožu Svetog.      U početku filma upoznajemo Janicu, Marka i ostale seljane. Saznajemo da je Janica slaba i bolesna. Kata, bez obzira na to, Janicu tjera na težak rad odmah nakon poroda. Marko, njen muž, ne obraća pozornost na nju nego se bavi drugim sporednim stvarima. Janica umire, a Mika, Markov otac, doživljava humorističnu, ali i tragičnu nezgodu na njenom pogrebu. Radnja završava Markovim buđen...

Susret s Melitom Rundek

U srijedu, 16. studenog, medulinsku osnovnu školu posjetila je književnica Melita Rundek. Iako ju većina nas zna po romanu Psima ulaz zabranjen, u susretu s djecom govorila je više o životnim iskustvima i poukama te kroz zanimljiv i duhovit način objasnila i ukazala na važnost čitanja. Susret se održao u školskoj knjižnici, a književnicu su imali priliku saslušati učenici šestih razreda, od kojih 6. c upravo ovaj mjesec čita roman Psima ulaz zabranjen, u pratnji triju učiteljica.   Melita Rundek izgledala je jako maštovito s gustom, kovrčavom, crvenom kosom i blijedim, nasmiješenim licem, odjevena u šarenu, neobičnu haljinu: poput prave dječje književnice. Neke je učenike podsjetila na omiljen književni lik - Pipi Dugu Čarapu. Druženje je započela pitanjem vole li učenici čitati i cijenila je iskrenost onih učenika čiji je odgovor bio negativan. Ali tada je uzela za zadatak da ih u sljedećih četrdeset pet minuta uvjeri kako je čitanje u životu važno. ...