Preskoči na glavni sadržaj

Bolja briga za siromašne i socijalno ugrožene ljude

Jeste li znali da je u 2011. godini preko osamsto tisuća osoba u Republici Hrvatskoj (otprilike kao stanovništvo grada Zagreba) raspolagalo sa mjesečnim iznosom manjim od dvije tisuće kuna? Informacije poput ovih često nas potaknu na razmišljanje. Kako to da se i dalje država ne brine dovoljno o siromašnim ljudima: ljudima kojim se isključuje voda, struja, o ljudima koji gladni odlaze na spavanje? O onima koji ne mogu sebi i svojoj djeci pružiti toplinu ognja zimi.

 

Kako bi Hrvatska, a i druge veće države mogle poboljšati brigu o takvima?

Prvo moramo započeti od onoga osnovnog — krova nad glavom i nahranjenog želuca. Države bi trebale u svakom većem gradu ili općini sagraditi minimalno jedan dom, jednu zajedničku zgradu. U njoj bi se pružila besplatna prva pomoć, razgovor sa stručnom osobom, hrana i privremeni smještaj. Osim zaposlenika takve zgrade, mogli bi volontirati učenici, studenti i razredi osnovnih i srednjih škola. Ljudi bi donosili odjeću i obuću koju ne nose, pokrivače, plahte, najmeštaj, društvene igre… Često se ovako nešto vidi na vijestima kada se dogodi nekakva prirodna katastrofa, no zaboravljamo da ljudima svakodnevno treba pomoć. Možda sve ovo podsjeća na razne udruge diljem Hrvatske, ali takve bi humanitarne ustanove trebala financirati i podržavati država. 

Krenimo graditi manje kružnih tokova, trgovačkih centara i nepotrebnih hotela. Prestanimo kupovati jahte, vile i besmisleno skupe automobile. Počnimo ulagati u razne ideje poput ovih i možda ćemo jednoga dana taj šesteroznamenkasti broj dovesti što bliže nuli.

 




Popularni postovi s ovog bloga

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust. Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te ...

Osvrt na igrani film Breza

"Za svoje vrijeme vrlo napredan i smatram da bi ga svatko tko želi proviriti u tadašnji život ljudi izvan velegradova, trebao pogledati."      Prema pripovijetki “Breza” Slavka Kolara snimljen je, krajem 60-ih godina, istoimeni film. Film je režirao Ante Babaja, hrvatski redatelj i scenarist. Osim njega na scenariju su radili Božidar Violić pa i sam Slavko Kolar, koji nije doživio ekranizaciju svoga filma. Uloge glavnih likova glume Manca Košir kao Janica i Velimir Bata Živojinović kao Marko. Fabijan Šovagović glumi lika koji se ne pojavljuje u pripovijetci - Jožu Svetog.      U početku filma upoznajemo Janicu, Marka i ostale seljane. Saznajemo da je Janica slaba i bolesna. Kata, bez obzira na to, Janicu tjera na težak rad odmah nakon poroda. Marko, njen muž, ne obraća pozornost na nju nego se bavi drugim sporednim stvarima. Janica umire, a Mika, Markov otac, doživljava humorističnu, ali i tragičnu nezgodu na njenom pogrebu. Radnja završava Markovim buđen...

Susret s Melitom Rundek

U srijedu, 16. studenog, medulinsku osnovnu školu posjetila je književnica Melita Rundek. Iako ju većina nas zna po romanu Psima ulaz zabranjen, u susretu s djecom govorila je više o životnim iskustvima i poukama te kroz zanimljiv i duhovit način objasnila i ukazala na važnost čitanja. Susret se održao u školskoj knjižnici, a književnicu su imali priliku saslušati učenici šestih razreda, od kojih 6. c upravo ovaj mjesec čita roman Psima ulaz zabranjen, u pratnji triju učiteljica.   Melita Rundek izgledala je jako maštovito s gustom, kovrčavom, crvenom kosom i blijedim, nasmiješenim licem, odjevena u šarenu, neobičnu haljinu: poput prave dječje književnice. Neke je učenike podsjetila na omiljen književni lik - Pipi Dugu Čarapu. Druženje je započela pitanjem vole li učenici čitati i cijenila je iskrenost onih učenika čiji je odgovor bio negativan. Ali tada je uzela za zadatak da ih u sljedećih četrdeset pet minuta uvjeri kako je čitanje u životu važno. ...