Preskoči na glavni sadržaj

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama


22. rujna obilježen je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj. Sigurna kuća Istra je povodom njegovog obilježavanja po 14. put organizirala, kao i prošlih godina, mimohod u gradu Puli. Na njemu su sudjelovali učenici nekih srednjih škola, predstavnici raznih udruga, a dobrodošlo je bilo i građanstvo Pule. S transparentima i crnim balonima hodalo se od Trga Forum kroz Ulicu Sergijevaca do Trga Portarata, sve s pratnjom bubnjara. Tamo se program nastavio plesnom izvedbom AB Originala, dramskom performansom četiriju glumca iz INK i puštanjem crnih balona. Oni simboliziraju žene koje su stradale smrću zbog obiteljskog nasilja. U program je bio uključen i govor koordinatorice Sigurne kuće Istra, Jadranke Černjul u kojemu je izjavila zastrašujuće brojke ubijenih žena u Hrvatskoj.

Samo u Istri je u poslijednjih 25 godina ubijeno čak 26 žena, od kojih je 20 ubijeno od strane bliske osobe. Ove godine smrtno su nastradale tri žene i sve su tri bile žrtve bliskih osoba. U najvećem broju slučajeva to su bračni i izvanbračni partneri, sinovi, pa čak i unuci. J. Černjul također ističe kako državne institucije nažalost i dalje nisu sposobne pravedno kazniti nasilnike.

Zašto se ovaj dan obilježava?


Dan borbe protiv nasilja nad ženama održava se u spomen na događaj iz 1999. godine kada je Mato Oraškić, tada suspendirani policajac, tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu usmrtio svoju suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, a teško ozlijedio zapisničarku Stanku Cvetković. Mato Oraškić je time postao prva osoba u Hrvatskoj osuđena na maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina.

O nasilju nad ženama


Većina ljudi misle da se obiteljsko nasilje događa u siromašnim kućanstvima i u imovinski loše stojećim obiteljima, ali događa se svim društvenim slojevima pa čak i poznatim osobama. Najčešće su žrtve žene i rijetko muškarci, a vrste nasilja mogu biti: fizičko, psihičko, ekonomsko, seksualno i duhovno.

Nikada ne smijemo osuđivati žrtvu. Izlazak iz ovakvih situacija može biti vrlo težak. Često žena ostaje u nasilnom odnosu jer drukčije ne bi mogla osigurati krov nad glavom svojoj djeci. Cilj nasilnika je da žrtvu učini slabom i da misli kako nije sposobna izaći iz nasilnog odnosa. Ženi tako pada samopouzdanje te takvim riječima počinje vjerovati.

Nasilje može biti prisutno i u mladenačkim vezama. Na to ukazuju: ljubomorno i posesivno ponašanje, provjeravanje poruka na mobitelu, izoliranje od društva i ucjene. Takvo nasilje nisu “dječje igre” i može ostaviti teške poslijedice. Važno je da tinejdžeri otvoreno razgovaraju o svojim problemima u vezi s prijateljima, psiholozima, roditeljima i sl.

Kako prijaviti doznanje ili sumnju na nasilje?


Nasilje se nikako ne smije zanemariti. To nije interna, obiteljska stvar u koju se ne miješa, nego velik društveni problem koji su svi stanovnici Hrvatske dužni prijaviti policiji. Ako dijete svjedoči nasilju, najbolje je da razgovara s osobom od povjerenja starijom od sebe poput učitelja ili rodbine izvan kućanstva u kojemu se zbiva nasilje.

Ako ste na bilo koji način dio obiteljskog nasilja, ili ga trpi netko u vašoj okolini, prijavite to na broj policije 192 ili nazovite Sigurnu kuću Istra na SOS telefon 052 500 - 148 i stanite nasilju na kraj. 

Čime se bavi Sigurna kuća Istra?


Sigurna kuća Istra je organizacija koja pruža psihološku i emocionalnu podršku, pravne informacije, podršku tijekom ostvarivanja prava i smještaj u sigurnom prostoru s tajnom lokacijom za žrtve obiteljskog nasilja. Njihova je misija pružanje besplatne pomoći ženama i djeci i podizanje svijesti građanstva o nasilju u obitelji kao društveno neprihvatljivom obliku ponašanja. 

 

 
 
 

izvor fotografija: Sigurna kuća Istra

Popularni postovi s ovog bloga

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust. Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te ...

Osvrt na igrani film Breza

"Za svoje vrijeme vrlo napredan i smatram da bi ga svatko tko želi proviriti u tadašnji život ljudi izvan velegradova, trebao pogledati."      Prema pripovijetki “Breza” Slavka Kolara snimljen je, krajem 60-ih godina, istoimeni film. Film je režirao Ante Babaja, hrvatski redatelj i scenarist. Osim njega na scenariju su radili Božidar Violić pa i sam Slavko Kolar, koji nije doživio ekranizaciju svoga filma. Uloge glavnih likova glume Manca Košir kao Janica i Velimir Bata Živojinović kao Marko. Fabijan Šovagović glumi lika koji se ne pojavljuje u pripovijetci - Jožu Svetog.      U početku filma upoznajemo Janicu, Marka i ostale seljane. Saznajemo da je Janica slaba i bolesna. Kata, bez obzira na to, Janicu tjera na težak rad odmah nakon poroda. Marko, njen muž, ne obraća pozornost na nju nego se bavi drugim sporednim stvarima. Janica umire, a Mika, Markov otac, doživljava humorističnu, ali i tragičnu nezgodu na njenom pogrebu. Radnja završava Markovim buđen...

Susret s Melitom Rundek

U srijedu, 16. studenog, medulinsku osnovnu školu posjetila je književnica Melita Rundek. Iako ju većina nas zna po romanu Psima ulaz zabranjen, u susretu s djecom govorila je više o životnim iskustvima i poukama te kroz zanimljiv i duhovit način objasnila i ukazala na važnost čitanja. Susret se održao u školskoj knjižnici, a književnicu su imali priliku saslušati učenici šestih razreda, od kojih 6. c upravo ovaj mjesec čita roman Psima ulaz zabranjen, u pratnji triju učiteljica.   Melita Rundek izgledala je jako maštovito s gustom, kovrčavom, crvenom kosom i blijedim, nasmiješenim licem, odjevena u šarenu, neobičnu haljinu: poput prave dječje književnice. Neke je učenike podsjetila na omiljen književni lik - Pipi Dugu Čarapu. Druženje je započela pitanjem vole li učenici čitati i cijenila je iskrenost onih učenika čiji je odgovor bio negativan. Ali tada je uzela za zadatak da ih u sljedećih četrdeset pet minuta uvjeri kako je čitanje u životu važno. ...