Preskoči na glavni sadržaj

Dobar učitelj zna nadahnuti svoje učenike

Biti učitelj je teško, a biti dobar učitelj je još teže. Na učiteljima je odgovornost da ne uče djecu samo suhoparno gradivo iz knjiga, nego da svoje znanje prenesu na način da djeci znanje ostane i kroz daljnje školovanje. Takvi su učitelji, s dobrim načinom rada, rijetki.

Što to zapravo čini “dobrog učitelja”?

Poticanje učenika

Dobar učitelj svojeg učenika ne smije degradirati i etiketirati ga kao “loš učenik”. Ne smije očekivati da će svaki zadatak odraditi loše samo zato što su ih prvih nekoliko bili neuspješni. Mora na pravi način dati poticaj da se trudi i da zna da koliko god puta pao da se uvijek može dignuti i krenuti iznova. Mora probuditi u djeci svjest toga da u njima leži bezbroj mogućnosti i potencijala.


Aktivno slušanje

Dobra komunikacije ne staje tada kada učitelj završi predavanje. Dobar učitelj mora biti sklon tomu da sluša svoje učenike i nikako ne smije odustati od odgovaranja postavljenog pitanja. U nastavu treba, što više je moguće, uključiti raspravljanje o temi i poticanje učenika da iznose svoj stav. Svaki čovjek se osjeća ugodno i uvaženo kada je saslušan s pozornošću i kada mu je dana neka povratna informacija.


Bliskost s učenikom

Da bi ga učenici poštvali i slušali, učitelj njima mora biti blizak. Blizak na način da sebe stvlja na razinu djece, pogotovo u višim razredima. Mora se ponekad šaliti i razbiti tu ozbiljnost i napetost koje škole nekada stvaraju u učenicima. Također, djeca puno bolje pamte kada im se gradivo prevede na njima blizak jezik. Kao npr. da se kružni vijenac poveže s krafnom ili da se negativni brojevi računaju kao na način da nekome dugujemo novce. Ima stotinu načina kako zbližiti učenike s gradivom. Asocijacije također ne smijemo izbjegavati. One su vrlo bitne za razvoj slikovitog pamćenja i čine učenje napamet lakše kada je ono neophodno.


Zaključak

Dobar učitelj ili ne, učenici ga moraju poštivati. Uvijek će biti onih koji nemaju dobar način predavanja, onih koji kasne na svoj sat i onih kojih uvijek netko mijenja, no svijet bi bez takvih bio dosadan. Barem će iz mnogih iskustava s učiteljima izići razne anegdote među učenicima.

 




 

Popularni postovi s ovog bloga

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust. Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te ...

Osvrt na igrani film Breza

"Za svoje vrijeme vrlo napredan i smatram da bi ga svatko tko želi proviriti u tadašnji život ljudi izvan velegradova, trebao pogledati."      Prema pripovijetki “Breza” Slavka Kolara snimljen je, krajem 60-ih godina, istoimeni film. Film je režirao Ante Babaja, hrvatski redatelj i scenarist. Osim njega na scenariju su radili Božidar Violić pa i sam Slavko Kolar, koji nije doživio ekranizaciju svoga filma. Uloge glavnih likova glume Manca Košir kao Janica i Velimir Bata Živojinović kao Marko. Fabijan Šovagović glumi lika koji se ne pojavljuje u pripovijetci - Jožu Svetog.      U početku filma upoznajemo Janicu, Marka i ostale seljane. Saznajemo da je Janica slaba i bolesna. Kata, bez obzira na to, Janicu tjera na težak rad odmah nakon poroda. Marko, njen muž, ne obraća pozornost na nju nego se bavi drugim sporednim stvarima. Janica umire, a Mika, Markov otac, doživljava humorističnu, ali i tragičnu nezgodu na njenom pogrebu. Radnja završava Markovim buđen...

Susret s Melitom Rundek

U srijedu, 16. studenog, medulinsku osnovnu školu posjetila je književnica Melita Rundek. Iako ju većina nas zna po romanu Psima ulaz zabranjen, u susretu s djecom govorila je više o životnim iskustvima i poukama te kroz zanimljiv i duhovit način objasnila i ukazala na važnost čitanja. Susret se održao u školskoj knjižnici, a književnicu su imali priliku saslušati učenici šestih razreda, od kojih 6. c upravo ovaj mjesec čita roman Psima ulaz zabranjen, u pratnji triju učiteljica.   Melita Rundek izgledala je jako maštovito s gustom, kovrčavom, crvenom kosom i blijedim, nasmiješenim licem, odjevena u šarenu, neobičnu haljinu: poput prave dječje književnice. Neke je učenike podsjetila na omiljen književni lik - Pipi Dugu Čarapu. Druženje je započela pitanjem vole li učenici čitati i cijenila je iskrenost onih učenika čiji je odgovor bio negativan. Ali tada je uzela za zadatak da ih u sljedećih četrdeset pet minuta uvjeri kako je čitanje u životu važno. ...