Preskoči na glavni sadržaj

Moja sloboda

Sloboda je općenito opisana kao mogućnost osobe da svojim kretanjima, mislima, govorenjem i radnjama upravlja iz središta vlastitog bića. Teško je samog sebe odrediti slobodnom ili neslobodnom osobom. Ako gledamo društvo u kojem živim, živim relativno slobodnim životom; imam pravo na druženje s prijateljima, pravo na istraživanje svojih sposobnosti, na besplatno obrazovanje, pravo na biranje odjeće… Ali ja mislim da biti slobodan ima šire značenje od toga.

Za mene je sloboda ponajviše sloboda pisanja i izražavanja kroz umjetnost i stvaralaštvo. Za mene to znači biti svoj, a ne kontroliran tuđim nametnutim mišljenjima i osudama. Svaka slobodna osoba ima svoje ideje te kritički promišlja svijet oko sebe. Za mene sloboda također znači biti psihički i fizički zdrav; da nas bolest, bilo vidljiva izvana ili pak bolest koja nam je zahvatila dušu, ne spriječava u življenju slobodnog života.  

U današnjem svijetu slobodu najviše narušavaju ratovi, a nakon njih slijede države u kojima vlada diktatura. Ovakve okolnosti u ljudima stvaraju strah, i sloboda koja leži duboko u njima neće nikada izaći. Slobodni ljudi ne znaju koliko je sloboda vrijedna dok ju ne izgube. Smatram da je potpuna sloboda u svijetu teško ili čak uopće nije dostižna, no to ne znači da ne trebamo jedni druge poticati na pronalazak slobode u sebi, jer potpuna sloboda je nešto što bi svaka osoba na Zemlji trebala barem jednom doživjeti.

(školski sastavak za Hrvatski jezik)




 


Popularni postovi s ovog bloga

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust. Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te ...

Osvrt na igrani film Breza

"Za svoje vrijeme vrlo napredan i smatram da bi ga svatko tko želi proviriti u tadašnji život ljudi izvan velegradova, trebao pogledati."      Prema pripovijetki “Breza” Slavka Kolara snimljen je, krajem 60-ih godina, istoimeni film. Film je režirao Ante Babaja, hrvatski redatelj i scenarist. Osim njega na scenariju su radili Božidar Violić pa i sam Slavko Kolar, koji nije doživio ekranizaciju svoga filma. Uloge glavnih likova glume Manca Košir kao Janica i Velimir Bata Živojinović kao Marko. Fabijan Šovagović glumi lika koji se ne pojavljuje u pripovijetci - Jožu Svetog.      U početku filma upoznajemo Janicu, Marka i ostale seljane. Saznajemo da je Janica slaba i bolesna. Kata, bez obzira na to, Janicu tjera na težak rad odmah nakon poroda. Marko, njen muž, ne obraća pozornost na nju nego se bavi drugim sporednim stvarima. Janica umire, a Mika, Markov otac, doživljava humorističnu, ali i tragičnu nezgodu na njenom pogrebu. Radnja završava Markovim buđen...

Susret s Melitom Rundek

U srijedu, 16. studenog, medulinsku osnovnu školu posjetila je književnica Melita Rundek. Iako ju većina nas zna po romanu Psima ulaz zabranjen, u susretu s djecom govorila je više o životnim iskustvima i poukama te kroz zanimljiv i duhovit način objasnila i ukazala na važnost čitanja. Susret se održao u školskoj knjižnici, a književnicu su imali priliku saslušati učenici šestih razreda, od kojih 6. c upravo ovaj mjesec čita roman Psima ulaz zabranjen, u pratnji triju učiteljica.   Melita Rundek izgledala je jako maštovito s gustom, kovrčavom, crvenom kosom i blijedim, nasmiješenim licem, odjevena u šarenu, neobičnu haljinu: poput prave dječje književnice. Neke je učenike podsjetila na omiljen književni lik - Pipi Dugu Čarapu. Druženje je započela pitanjem vole li učenici čitati i cijenila je iskrenost onih učenika čiji je odgovor bio negativan. Ali tada je uzela za zadatak da ih u sljedećih četrdeset pet minuta uvjeri kako je čitanje u životu važno. ...