Preskoči na glavni sadržaj

Prosinac u Puli bogatiji za predstavu Bijeli klaun

Istarsko narodno kazalište i ove je godine obradovalo djecu i mlade kazališnom predstavom u božićnom duhu. Predstava Bijeli klaun nastala je kao dramatizacija glasovitog romana Damira Miloša. Zahtjevnog redateljskog zadatka prihvatio se Luka Mihovilović koji je uz dramaturginju Dinu Vukelić slojevit filozofski tekst uspješno pretočio u dramski, a uz Andreu Gotovinu vješto oblikovao scenski pokret jednog cirkusa. Važno je spomenuti i scenografiju koja je napravljena na maštovit i kreativan način, pogotovo zeleni zmaj.

Kazališna predstava namijenjena je djeci različitog uzrasta. Pozorno su je pratila djeca od vrtićke dobi pa sve do viših razreda osnovne škole. Priča govori o dječaku koji je dio cirkuske obitelji, a koji ne razlikuje boje. To je tajna koju znaju samo njegovi roditelji i s kojom teško živi. U otkrivanju boja pomaže mu slijepi starac kojeg je sreo u šumi i koji ga podučava kako pravilno postavljati pitanja. Dječak je zaljubljen u kćer krotitelja tigrova te njoj prvoj povjerava svoju veliku tajnu. Kada se našao u trenutku da mora nastupati pred publikom, osjećao se jako nesretno i zbunjeno jer nije vidio smisao površne zabave. Tada odlučuje napustiti cirkus i krenuti u svijet kojim će hodati dok oko njega ne budu živjeli sretni ljudi.

I roman i predstava propitkuju ne samo bijelog klauna, već i svakog od nas; koji je naš pravi životni put i imamo li dovoljno hrabrosti izabrati ga i zapravo krenuti njime? Zašto je pravi klaun tužan klaun? Kako on vidi i razumije ljude oko sebe? Koliko je nasmijano lice istiniti izraz ljudske sreće i do kada će bijeli klaun hodati svijetom?

 

Autor: Karlo Čargonja, Izvor: https://www.ink.hr/repertoire/bijeli-klaun/


Popularni postovi s ovog bloga

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust. Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te ...

Osvrt na igrani film Breza

"Za svoje vrijeme vrlo napredan i smatram da bi ga svatko tko želi proviriti u tadašnji život ljudi izvan velegradova, trebao pogledati."      Prema pripovijetki “Breza” Slavka Kolara snimljen je, krajem 60-ih godina, istoimeni film. Film je režirao Ante Babaja, hrvatski redatelj i scenarist. Osim njega na scenariju su radili Božidar Violić pa i sam Slavko Kolar, koji nije doživio ekranizaciju svoga filma. Uloge glavnih likova glume Manca Košir kao Janica i Velimir Bata Živojinović kao Marko. Fabijan Šovagović glumi lika koji se ne pojavljuje u pripovijetci - Jožu Svetog.      U početku filma upoznajemo Janicu, Marka i ostale seljane. Saznajemo da je Janica slaba i bolesna. Kata, bez obzira na to, Janicu tjera na težak rad odmah nakon poroda. Marko, njen muž, ne obraća pozornost na nju nego se bavi drugim sporednim stvarima. Janica umire, a Mika, Markov otac, doživljava humorističnu, ali i tragičnu nezgodu na njenom pogrebu. Radnja završava Markovim buđen...

Susret s Melitom Rundek

U srijedu, 16. studenog, medulinsku osnovnu školu posjetila je književnica Melita Rundek. Iako ju većina nas zna po romanu Psima ulaz zabranjen, u susretu s djecom govorila je više o životnim iskustvima i poukama te kroz zanimljiv i duhovit način objasnila i ukazala na važnost čitanja. Susret se održao u školskoj knjižnici, a književnicu su imali priliku saslušati učenici šestih razreda, od kojih 6. c upravo ovaj mjesec čita roman Psima ulaz zabranjen, u pratnji triju učiteljica.   Melita Rundek izgledala je jako maštovito s gustom, kovrčavom, crvenom kosom i blijedim, nasmiješenim licem, odjevena u šarenu, neobičnu haljinu: poput prave dječje književnice. Neke je učenike podsjetila na omiljen književni lik - Pipi Dugu Čarapu. Druženje je započela pitanjem vole li učenici čitati i cijenila je iskrenost onih učenika čiji je odgovor bio negativan. Ali tada je uzela za zadatak da ih u sljedećih četrdeset pet minuta uvjeri kako je čitanje u životu važno. ...