Preskoči na glavni sadržaj

Komforni sadržaj; Zašto je toliko dobar osjećaj iznova gledati serije i filmove?

Svi znamo da živimo u svijetu u kojem je na dodir prsta dostupna većina filmova i serija koje su snimljene u povijesti filmske industrije. Pa zašto se onda neki ljudi, umjesto da češće gledaju nešto novo, drže serija i filmova koje su već pogledali i gledaju ih iznova?


Od nas ne zahtijeva predanost

Moguće je da ste se već našli u situaciji da gledate seriju i na pola sezone ju pokvari smrt nekog lika ili neki preokret radnje koji vam se nije svidio. Upravo da bi to izbjegli, ljudi rade to da “igraju na sigurno” – ponovno gledaju istu seriju za koju već znaju da je dobra. Ovako nešto također od nas traži puno manje mentalnog napora zato jer već znamo radnju pa možemo početi i nastaviti bilo gdje. Komedija situacije, poznata kao i sitcom, upravo zato se ističe kao žanr serija, nema radnje koju moramo pratiti kroz više epizoda, nego svaka epizoda ima svoje događaje i ne traje duže od oko pola sata. Dakle, kada ljudi gledaju seriju koju su već pogledali, prisutna je predvidljivost koja nam često može dati osjećaj sigurnosti.

Želimo bolje razumjeti sadržaj

Mnogo puta ljudi cijene gledani sadržaj i smatraju da je napravljen na izvrstan način i zato ga žele dublje i bolje razumjeti. Sigurno vam se više puta desilo da razumijete neki dobar film ili dobru seriju tek nakon drugog ili trećeg gledanja, zato i to može biti razlog zašto netko gleda isti sadržaj dva ili više puta, da razumije sve njegove slojeve pa i da možda primijeti neke stvari i detalje koji su ostali u sjeni glavne radnje kada su taj sadržaj doživjeli prvi put.

Nostalgija

Jedan od razloga zašto se vraćamo starim filmovima ili serijama je nostalgija za starim vremenima. Ako ste nešto gledali u djetinjstvu ili mladosti, kada ponovno gledate, u vama se bude iste emocije. Mogu vas podsjetiti, kao što to čine razni mirisi ili zvukovi, na prošle događaje i ljude. Kao što i djeca vole slušati uvijek iznova istu priču za laku noć, a već je znaju gotovo napamet, tako vole gledati iste crtane filmove. Otkrićem VHS uređaja i kazeta ljudima je omogućeno da snimaju televizijski program, pa čak znamo i slučajeve kad bi se snimile nogometne utakmice i gledale više puta, a znao se rezultat. Na isti način snimana bi bila važna obiteljska okupljanja, a snimka bi se gledala često i nakon mnogo godina. Ta potreba potječe od samih početaka razvoja tehnologije koja je omogućila da se prošli trenutak proživi iznova. To potvrđuje da je ljudska potreba za komfornim sadržajem, kao i primarne potrebe, usađena duboko u nama kao ljudima.

Emocionalno ispunjenje

Gledanje sadržaja koji su nas već jednom ispunili radošću, zadovoljsvom, uzbuđenjem, i bili nekada svojevrsno otkriće, donijeli nam određenu spoznaju i sl. navodi nas na to da ponovno proživljavamo vlastiti život koji u ovim sadržajima dobiva uporište, donosi utjehu, sigurnost i mir. Gledanje istih filmova vraća nas na vlastite izvore, potvrđuje tko smo i kako smo postali ono što jesmo. 

Ima li gledanje istih serija i filmova iznova loš utjecaj na vas? 

“Ne nužno. Može imati vrlo psihoterapijski učinak, osobito ako se osjećate tjeskobno ili anksiozno. Gledanje istog djela iznova potvrđuje da u našem imaginarnom svijetu postoji red i to može stvoriti osjećaj sigurnosti i ugode na iskonskoj razini”, govori Pamela Rutledge, medijska psihologinja. Sve dok stalno ne težite za prošlosti i ne koristite ponovno gledanje serija i filmova kao mehanizam suočavanja sa nekim problemima na kojima biste trebali poraditi s iskusnom osobom, nema razloga zašto bi vam ponovno uživanje u vašim komfornim sadržajima na ikakav način štetilo. 

Zaključak 

Istraživši ovu suvremenu temu svakodnevice, zaključujemo da je konzumiranje istih sadržaja iznova sasvim prirodno ljudsko ponašanje u kojemu tražimo komfor te ugodu. Iako se, kako sam primijetio tokom istraživanja, o ovoj temi ne razgovara puno na području hrvatske, svakako smatram da je važno za napredovanje čovječanstva istražiti ljudski um i saznati kako svijet oko nas utječe na naše raspoloženje pa i razvoj njega samog. 

Poslušajte članak:


Popularni postovi s ovog bloga

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust. Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te ...

Od sada pratite blog i u audio obliku!

Cjelokupni cilj ovog podcasta je informiranje o važnim društvenim i kulturnim temama, a uz to i poticanje vrlo zanemarene grane novinarstva - slobodnog tj. istraživačkog novinarstva. Nakon nekoliko mjeseci pisanja bloga i objavljivanja raznih školskih uradaka i članaka, odlučio sam da je vrijeme da uz to ponovno počinjem njegovati svoje znanje za tonsku obradu i snimanje. Tako je nastao podcast Novinarstvo – mjesto gdje imam potpunu slobodu i bezbrižnost izražavanja. Poslušajte prvu epizodu

Međunarodni dan pismenosti

Pismenost je u užem smislu sposobnost čovjeka da čita i piše. Srećom, živim u društvu u kojem je razina pismenosti visoka, a obrazovanje dostupno svima. No stanje u nerazvijenim zemljama izvan Europe je poprilično drugačije. Prva me slova naučila pisati mama. Budući da se u našoj obitelji govori više jezika, odmalena učim i mađarsku abecedu. Kada sam došao u prvi razred, znao sam čitati i pisati jednostavne riječi i rečenice. Taj je klimavi temelj učvrstila i usavršila moja učiteljica razredne nastave Ljiljana Brenko. Za mene pismenost ponajprije znači samostalnost i slobodu. Slobodu istraživanja, čitanja, snalaženja u svijetu. Svatko bi trebao imati bez obzira na spol, rasu, nacionalnu i vjersku pripadnost od rane dobi zakonski osigurano obrazovanje. Što više ljudi opismenimo i obrazujemo, toliko ćemo biti bogatiji kao ljudi, ali ne u novcu, već u stoput vrjednijoj stvari – u znanju. (školski sastavak za Hrvatski jezik)