Preskoči na glavni sadržaj

Je li život bez Coca-Cole doista nezamisliv?

Ako pitate bilo koju osobu na svijetu koja je trpila neki utjecaj zapadnjačkog konzumerizma za Coca-Colu, znati će ovaj svjetski poznat osvježavajući napitak.

Coca-Cola svoju je popularnost diljem svijeta od ljudi pridobila ključnim elementom kojim se tvrtke služe kada žele prodati svoj proizvod, a to je marketing, odnosno reklame. Pa je li doista život bez Coca-Cole, kako je to rekao Henry Miller, ugledan i poznati američki književnik i slikar, nezamisliv?

Znanstveno gledajući, kemijski sastav Coca-Cole zapravo je trećina boce šećera, voda i bezbroj sladila od kojih se neki, pretpostavljamo, niti ne navode na ambalaži ove slatkaste kemikalije pored kičastog bijelog naziva na crvenoj podlozi. No ipak, viđamo ju svugdje… Na svakom dječjem rođendanu, u učionicama, na raznim obiteljskim proslavama, u kafićima pa čak i kao nešto čime se razrjeđuju alkoholni napitci kako bi bili ukusniji. Nakon toliko reklamiranja tu više nije niti riječ o ukusu, nego o prodanoj ideji standarda za “pravu američku stvar” i bezazlenog napitka koji će se u svojih 137 godina postojanja proširiti u globalnu tvrtku koja će posjedovati pola današnjeg svijeta što se tiče proizvoda koje svakodnevno kupujemo.

Zaključujemo da je Coca-Cola možda postala osnovni dio svake zabave i zadovoljavanja naših okusnih pupoljaka, ali smatram da bi, kao što smo mogli živjeti bez moderne tehnologije prije nego što je postojala, život bez još jedne gazirane “šećerne bombe” bio itekako zamisliv pa možda i bolji te zdraviji za sve nas.

(Domaći uradak)

Free Drink Soda photo and picture


Popularni postovi s ovog bloga

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust. Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te ...

Od sada pratite blog i u audio obliku!

Cjelokupni cilj ovog podcasta je informiranje o važnim društvenim i kulturnim temama, a uz to i poticanje vrlo zanemarene grane novinarstva - slobodnog tj. istraživačkog novinarstva. Nakon nekoliko mjeseci pisanja bloga i objavljivanja raznih školskih uradaka i članaka, odlučio sam da je vrijeme da uz to ponovno počinjem njegovati svoje znanje za tonsku obradu i snimanje. Tako je nastao podcast Novinarstvo – mjesto gdje imam potpunu slobodu i bezbrižnost izražavanja. Poslušajte prvu epizodu

Međunarodni dan pismenosti

Pismenost je u užem smislu sposobnost čovjeka da čita i piše. Srećom, živim u društvu u kojem je razina pismenosti visoka, a obrazovanje dostupno svima. No stanje u nerazvijenim zemljama izvan Europe je poprilično drugačije. Prva me slova naučila pisati mama. Budući da se u našoj obitelji govori više jezika, odmalena učim i mađarsku abecedu. Kada sam došao u prvi razred, znao sam čitati i pisati jednostavne riječi i rečenice. Taj je klimavi temelj učvrstila i usavršila moja učiteljica razredne nastave Ljiljana Brenko. Za mene pismenost ponajprije znači samostalnost i slobodu. Slobodu istraživanja, čitanja, snalaženja u svijetu. Svatko bi trebao imati bez obzira na spol, rasu, nacionalnu i vjersku pripadnost od rane dobi zakonski osigurano obrazovanje. Što više ljudi opismenimo i obrazujemo, toliko ćemo biti bogatiji kao ljudi, ali ne u novcu, već u stoput vrjednijoj stvari – u znanju. (školski sastavak za Hrvatski jezik)