Preskoči na glavni sadržaj

Je li život bez Coca-Cole doista nezamisliv?

Ako pitate bilo koju osobu na svijetu koja je trpila neki utjecaj zapadnjačkog konzumerizma za Coca-Colu, znati će ovaj svjetski poznat osvježavajući napitak.

Coca-Cola svoju je popularnost diljem svijeta od ljudi pridobila ključnim elementom kojim se tvrtke služe kada žele prodati svoj proizvod, a to je marketing, odnosno reklame. Pa je li doista život bez Coca-Cole, kako je to rekao Henry Miller, ugledan i poznati američki književnik i slikar, nezamisliv?

Znanstveno gledajući, kemijski sastav Coca-Cole zapravo je trećina boce šećera, voda i bezbroj sladila od kojih se neki, pretpostavljamo, niti ne navode na ambalaži ove slatkaste kemikalije pored kičastog bijelog naziva na crvenoj podlozi. No ipak, viđamo ju svugdje… Na svakom dječjem rođendanu, u učionicama, na raznim obiteljskim proslavama, u kafićima pa čak i kao nešto čime se razrjeđuju alkoholni napitci kako bi bili ukusniji. Nakon toliko reklamiranja tu više nije niti riječ o ukusu, nego o prodanoj ideji standarda za “pravu američku stvar” i bezazlenog napitka koji će se u svojih 137 godina postojanja proširiti u globalnu tvrtku koja će posjedovati pola današnjeg svijeta što se tiče proizvoda koje svakodnevno kupujemo.

Zaključujemo da je Coca-Cola možda postala osnovni dio svake zabave i zadovoljavanja naših okusnih pupoljaka, ali smatram da bi, kao što smo mogli živjeti bez moderne tehnologije prije nego što je postojala, život bez još jedne gazirane “šećerne bombe” bio itekako zamisliv pa možda i bolji te zdraviji za sve nas.

(Domaći uradak)

Free Drink Soda photo and picture


Popularni postovi s ovog bloga

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust. Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te ...

Osvrt na igrani film Breza

"Za svoje vrijeme vrlo napredan i smatram da bi ga svatko tko želi proviriti u tadašnji život ljudi izvan velegradova, trebao pogledati."      Prema pripovijetki “Breza” Slavka Kolara snimljen je, krajem 60-ih godina, istoimeni film. Film je režirao Ante Babaja, hrvatski redatelj i scenarist. Osim njega na scenariju su radili Božidar Violić pa i sam Slavko Kolar, koji nije doživio ekranizaciju svoga filma. Uloge glavnih likova glume Manca Košir kao Janica i Velimir Bata Živojinović kao Marko. Fabijan Šovagović glumi lika koji se ne pojavljuje u pripovijetci - Jožu Svetog.      U početku filma upoznajemo Janicu, Marka i ostale seljane. Saznajemo da je Janica slaba i bolesna. Kata, bez obzira na to, Janicu tjera na težak rad odmah nakon poroda. Marko, njen muž, ne obraća pozornost na nju nego se bavi drugim sporednim stvarima. Janica umire, a Mika, Markov otac, doživljava humorističnu, ali i tragičnu nezgodu na njenom pogrebu. Radnja završava Markovim buđen...

Susret s Melitom Rundek

U srijedu, 16. studenog, medulinsku osnovnu školu posjetila je književnica Melita Rundek. Iako ju većina nas zna po romanu Psima ulaz zabranjen, u susretu s djecom govorila je više o životnim iskustvima i poukama te kroz zanimljiv i duhovit način objasnila i ukazala na važnost čitanja. Susret se održao u školskoj knjižnici, a književnicu su imali priliku saslušati učenici šestih razreda, od kojih 6. c upravo ovaj mjesec čita roman Psima ulaz zabranjen, u pratnji triju učiteljica.   Melita Rundek izgledala je jako maštovito s gustom, kovrčavom, crvenom kosom i blijedim, nasmiješenim licem, odjevena u šarenu, neobičnu haljinu: poput prave dječje književnice. Neke je učenike podsjetila na omiljen književni lik - Pipi Dugu Čarapu. Druženje je započela pitanjem vole li učenici čitati i cijenila je iskrenost onih učenika čiji je odgovor bio negativan. Ali tada je uzela za zadatak da ih u sljedećih četrdeset pet minuta uvjeri kako je čitanje u životu važno. ...