Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Je li život bez Coca-Cole doista nezamisliv?

Ako pitate bilo koju osobu na svijetu koja je trpila neki utjecaj zapadnjačkog konzumerizma za Coca-Colu, znati će ovaj svjetski poznat osvježavajući napitak. Coca-Cola svoju je popularnost diljem svijeta od ljudi pridobila ključnim elementom kojim se tvrtke služe kada žele prodati svoj proizvod, a to je marketing, odnosno reklame. Pa je li doista život bez Coca-Cole, kako je to rekao Henry Miller, ugledan i poznati američki književnik i slikar, nezamisliv? Znanstveno gledajući, kemijski sastav Coca-Cole zapravo je trećina boce šećera, voda i bezbroj sladila od kojih se neki, pretpostavljamo, niti ne navode na ambalaži ove slatkaste kemikalije pored kičastog bijelog naziva na crvenoj podlozi. No ipak, viđamo ju svugdje… Na svakom dječjem rođendanu, u učionicama, na raznim obiteljskim proslavama, u kafićima pa čak i kao nešto čime se razrjeđuju alkoholni napitci kako bi bili ukusniji. Nakon toliko reklamiranja tu više nije niti riječ o ukusu, nego o prodanoj ideji standarda za “pravu a...
Pročitajte više
Nedavni postovi

Načelnik Ivan Kirac donirao knjige medulinskoj osnovnoj školi povodom Međunarodnog dana dječje knjige

" Jako nam je važno da djeca u našoj školi čitaju i stječu nova znanja, i zato se trudimo da iz godine u godinu obogaćujemo izbor knjiga u školskoj knjižnici”, izjavila je ravnateljica osnovne škole u Medulinu, Emanuela Pinzan Chiavalon. Povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige, Općina Medulin odlučila je donirati 20 knjiga Dječjem vrtiću Medulin i 55 knjiga različitih tema medulinskoj osnovnoj školi. Osim toga, najavio je načelnik, učenicima viših razreda bit će poklonjeno čak 290 slikovnica Ja sam more autorice Maje Čerljenko. Načelnik je osnovnu školu posjetio 3. travnja, a škola mu je, u znak dobrodošlice pripremila nastup učenika prvog razreda. Osim njega, kratku riječ imala je i ravnateljica škole te je izrazila svoj ponos na bogati izbor knjižnice i na knjižničarku koja je uvijek dostupna i od pomoći pa samim time potiče ljubav za čitanjem kod najmlađih. “Osim knjiga, naša djeca vole i društvene, edukativne igre i obožavaju šah. Moram ih doista pohvaliti”, doda...
Pročitajte više

A. Aciman, Zovi me svojim imenom

ZOVI ME SVOJIM IMENOM André Aciman je 72-godišnji talijansko-američki pisac rođen 1951. godine u Aleksandriji u Egiptu. Pohađao je sveučilište Harvard, a danas je zaposlen kao profesor u Centru za diplomske studije u New Yorku. Autor je romana Izvan Egipta, Nađi me, Osam bijelih noći i još mnogih. Njegov roman Zovi me svojim imenom 2007. godine osvojio je Književnu nagradu Lambda. Ovim romanom Aciman je zapanjio svijet književnosti s jednim obarajućim, duboko emotivnim te akutnim, ali istovremeno nježnim remek djelom. “Ti si moj povratak doma, Olivere. Kada sam s tobom, i kada nam je dobro zajedno, ja više ništa ne želim. Zbog tebe volim ono što jesam, što postajem kad si sa mnom”, govori Elio, sedamnaestogodišnji mladić iz sjeverne Italije. Upravo tamo i započinje fabula romana Andréa Acimana, Zovi me svojim imenom. 17-stoljetna vila na talijanskoj rivijeri u koju je smještena većina radnje Eliu i njegovoj obitelji služi kao ljetovalište 1983. godine. Ovu intelektualnu profesorsku obi...
Pročitajte više

Komforni sadržaj; Zašto je toliko dobar osjećaj iznova gledati serije i filmove?

Svi znamo da živimo u svijetu u kojem je na dodir prsta dostupna većina filmova i serija koje su snimljene u povijesti filmske industrije. Pa zašto se onda neki ljudi, umjesto da češće gledaju nešto novo, drže serija i filmova koje su već pogledali i gledaju ih iznova? Od nas ne zahtijeva predanost Moguće je da ste se već našli u situaciji da gledate seriju i na pola sezone ju pokvari smrt nekog lika ili neki preokret radnje koji vam se nije svidio. Upravo da bi to izbjegli, ljudi rade to da “igraju na sigurno” – ponovno gledaju istu seriju za koju već znaju da je dobra. Ovako nešto također od nas traži puno manje mentalnog napora zato jer već znamo radnju pa možemo početi i nastaviti bilo gdje. Komedija situacije, poznata kao i sitcom, upravo zato se ističe kao žanr serija, nema radnje koju moramo pratiti kroz više epizoda, nego svaka epizoda ima svoje događaje i ne traje duže od oko pola sata. Dakle, kada ljudi gledaju seriju koju su već pogledali, prisutna je predvidljivost koja nam...
Pročitajte više

Osvrt na animirani film Gdje je Anne Frank

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta učenici osmih razreda naše škole, u sklopu edukativnog projekta “Film u školi”, pogledali su film Gdje je Anne Frank. Radi se o animiranom filmu kroz koji redatelj Ari Folman u današnjem svijetu oživljava prijateljicu Kitty kojoj se Anne zapravo obraća u svome dnevniku te na taj način gledateljima predočava Annein život. Ari Folman je cijenjen i nagrađivan izraelski redatelj; na vrlo emotivan način pristupa izradi ovog filma zato jer su i njegovi roditelji dijelili sudbinu Anneinih, s tim da su uspjeli preživjeti holokaust. Noć otvorenja muzeja Anne Frank u Amsterdamu. Kitty se oslobađa iz dnevnika u izlogu muzeja i započinje potragu za Annom. Nije vidljiva drugim ljudima i neprimjetno se kreće po prostorima muzeja. Kad izađe iz muzeja postaje vidljiva i upoznaje dječaka Petera s kojim nastavlja svoju potragu. Slijedi niz izmjenjivanja današnjice i retrospektivnih kadrova – vraćanja u prošlost: u skrivanje židovskih obitelji te ...
Pročitajte više

Od sada pratite blog i u audio obliku!

Cjelokupni cilj ovog podcasta je informiranje o važnim društvenim i kulturnim temama, a uz to i poticanje vrlo zanemarene grane novinarstva - slobodnog tj. istraživačkog novinarstva. Nakon nekoliko mjeseci pisanja bloga i objavljivanja raznih školskih uradaka i članaka, odlučio sam da je vrijeme da uz to ponovno počinjem njegovati svoje znanje za tonsku obradu i snimanje. Tako je nastao podcast Novinarstvo – mjesto gdje imam potpunu slobodu i bezbrižnost izražavanja. Poslušajte prvu epizodu
Pročitajte više

Prosinac u Puli bogatiji za predstavu Bijeli klaun

Istarsko narodno kazalište i ove je godine obradovalo djecu i mlade kazališnom predstavom u božićnom duhu. Predstava Bijeli klaun nastala je kao dramatizacija glasovitog romana Damira Miloša. Zahtjevnog redateljskog zadatka prihvatio se Luka Mihovilović koji je uz dramaturginju Dinu Vukelić slojevit filozofski tekst uspješno pretočio u dramski, a uz Andreu Gotovinu vješto oblikovao scenski pokret jednog cirkusa. Važno je spomenuti i scenografiju koja je napravljena na maštovit i kreativan način, pogotovo zeleni zmaj. Kazališna predstava namijenjena je djeci različitog uzrasta. Pozorno su je pratila djeca od vrtićke dobi pa sve do viših razreda osnovne škole. Priča govori o dječaku koji je dio cirkuske obitelji, a koji ne razlikuje boje. To je tajna koju znaju samo njegovi roditelji i s kojom teško živi. U otkrivanju boja pomaže mu slijepi starac kojeg je sreo u šumi i koji ga podučava kako pravilno postavljati pitanja. Dječak je zaljubljen u kćer krotitelja tigrova te njoj prvoj povjer...
Pročitajte više

Osvrt na roman Starac i more

1951., inspiriran životom kubanskog ribara Gregorio Fuentesa, Ernest Hemingway piše roman Starac i more. Hemingway ima jedan od najzanimljivijih života u povijesti velikih lica američke književnosti u dvadesetom stoljeću. Rođen je 1899. godine u saveznoj državi Illinois, a počeo je raditi već sa sedamnaest godina kao novinar. Osim što je bio istaknuti književnik i novinar, sudjelovao je u čak tri rata, među kojima je bio i Španjolski građanski rat. U njemu je sudjelovao kao ratni izvjestitelj. Zanimljivo je spomenuti i to, kako se ženio čak četiri puta te kako je upravo za Starac i more osvojio Nobelovu nagradu u području književnosti. Tema ovog kratkog romana je borba jednog ribara s najvećim plijenom svoga života. Glavna se radnja odvija kroz tri dana na pučini, a na početku i kraju kao mjesto radnje imamo malo ribarsko naselje na Kubi. Pokraj tog naselja teče Golfska struja, na kojoj zapravo ribari toga sela love ribu. U romanu se pojavljuju prostori: Santiagova koliba te cesta koja...
Pročitajte više

Moja sloboda

Sloboda je općenito opisana kao mogućnost osobe da svojim kretanjima, mislima, govorenjem i radnjama upravlja iz središta vlastitog bića. Teško je samog sebe odrediti slobodnom ili neslobodnom osobom. Ako gledamo društvo u kojem živim, živim relativno slobodnim životom; imam pravo na druženje s prijateljima, pravo na istraživanje svojih sposobnosti, na besplatno obrazovanje, pravo na biranje odjeće… Ali ja mislim da biti slobodan ima šire značenje od toga. Za mene je sloboda ponajviše sloboda pisanja i izražavanja kroz umjetnost i stvaralaštvo. Za mene to znači biti svoj, a ne kontroliran tuđim nametnutim mišljenjima i osudama. Svaka slobodna osoba ima svoje ideje te kritički promišlja svijet oko sebe. Za mene sloboda također znači biti psihički i fizički zdrav; da nas bolest, bilo vidljiva izvana ili pak bolest koja nam je zahvatila dušu, ne spriječava u življenju slobodnog života.   U današnjem svijetu slobodu najviše narušavaju ratovi, a nakon njih slijede države u kojima v...
Pročitajte više

Susret s Melitom Rundek

U srijedu, 16. studenog, medulinsku osnovnu školu posjetila je književnica Melita Rundek. Iako ju većina nas zna po romanu Psima ulaz zabranjen, u susretu s djecom govorila je više o životnim iskustvima i poukama te kroz zanimljiv i duhovit način objasnila i ukazala na važnost čitanja. Susret se održao u školskoj knjižnici, a književnicu su imali priliku saslušati učenici šestih razreda, od kojih 6. c upravo ovaj mjesec čita roman Psima ulaz zabranjen, u pratnji triju učiteljica.   Melita Rundek izgledala je jako maštovito s gustom, kovrčavom, crvenom kosom i blijedim, nasmiješenim licem, odjevena u šarenu, neobičnu haljinu: poput prave dječje književnice. Neke je učenike podsjetila na omiljen književni lik - Pipi Dugu Čarapu. Druženje je započela pitanjem vole li učenici čitati i cijenila je iskrenost onih učenika čiji je odgovor bio negativan. Ali tada je uzela za zadatak da ih u sljedećih četrdeset pet minuta uvjeri kako je čitanje u životu važno. ...
Pročitajte više

Radionica oslikavanja platnenih vrećica u Medulinu

U subotu, 12.11., održana je radionica oslikavanja platnenih vrećica u centru Medulina. Radionicu je organizirala udruga Centar baštine i održivog razvoja Šantadur, a likovna grupa naše škole došla je pod vodstvom učiteljice Mirjane Konta. Trajanje radionice bilo je predviđeno od 10 do 12 sati, ali to vrijeme prošlo je, kroz ćakule i slikanje, vrlo brzo.    Na vrećice smo slikali motive Medulinske lokve i samim se time nadovezali na projekt izrade murala na hodniku medulinske škole. Radilo se s bojama za tekstil koje se, nakon što vrećicu ispeglamo, ne skidaju u perilici rublja. Pribora i likovne "opreme" nije nedostajalo; bilo je tu raznih tehnika nanošenja boje. Neki su tapkali spužvicama, neki precizno slikali tankim kistom, a neki su boju nanosili i malim valjcima za bojanje. Učenike su iz udruge dočekali vrlo gostoljubivo i ljubazno. Ovu radionicu smatram kvalitetno provedenim subotnjim prijepodnevom i svakako ću doći i sljedeći put, a i na buduće projekte na k...
Pročitajte više

Osvrt na igrani film Breza

"Za svoje vrijeme vrlo napredan i smatram da bi ga svatko tko želi proviriti u tadašnji život ljudi izvan velegradova, trebao pogledati."      Prema pripovijetki “Breza” Slavka Kolara snimljen je, krajem 60-ih godina, istoimeni film. Film je režirao Ante Babaja, hrvatski redatelj i scenarist. Osim njega na scenariju su radili Božidar Violić pa i sam Slavko Kolar, koji nije doživio ekranizaciju svoga filma. Uloge glavnih likova glume Manca Košir kao Janica i Velimir Bata Živojinović kao Marko. Fabijan Šovagović glumi lika koji se ne pojavljuje u pripovijetci - Jožu Svetog.      U početku filma upoznajemo Janicu, Marka i ostale seljane. Saznajemo da je Janica slaba i bolesna. Kata, bez obzira na to, Janicu tjera na težak rad odmah nakon poroda. Marko, njen muž, ne obraća pozornost na nju nego se bavi drugim sporednim stvarima. Janica umire, a Mika, Markov otac, doživljava humorističnu, ali i tragičnu nezgodu na njenom pogrebu. Radnja završava Markovim buđen...
Pročitajte više

Jadranka Čunčić-Bandov posjetila školu u Medulinu

“Nema ljepšega od toga kada ti hobi postane profesija” U sklopu programa dječjeg tjedna kojeg je obilježila naša škola, u posjet je iz Velike Gorice došla dječja književnica i lutkarica, Jadranka Čunčić-Bandov. U sportskoj dvorani održala je lutkarsku predstavu koju su došli gledati učenici nižih razreda. Djeca su sa zanimanjem gledala predstavu, a smijeha i veselja je bilo mnogo. Mi, kao novinarska grupa škole, imali smo ju priliku pitati nekoliko pitanja o njezinom radu s djecom, a i općenito o životu jedne svestrane dječje autorice. Tko je u Vama pobudio ljubav prema lutkarstvu?     U srednjoj školi imala sam jednu jedinstvenu profesoricu koja mi je predavala lutkarstvo. Ona je mene uvela u svijet lutaka i otkrila moj dar za pisanje. Nakon srednje škole postala sam i član njezine lutkarske družine “Kvak”, za koju sam pisala više od dvadeset godina.     Dakle zahvaljujući jednoj posebnoj osobi, Vlasti Pokrivki, profesorici lutkarstva, ja sam danas književ...
Pročitajte više

Dobar učitelj zna nadahnuti svoje učenike

Biti učitelj je teško, a biti dobar učitelj je još teže. Na učiteljima je odgovornost da ne uče djecu samo suhoparno gradivo iz knjiga, nego da svoje znanje prenesu na način da djeci znanje ostane i kroz daljnje školovanje. Takvi su učitelji, s dobrim načinom rada, rijetki. Što to zapravo čini “dobrog učitelja”? Poticanje učenika Dobar učitelj svojeg učenika ne smije degradirati i etiketirati ga kao “loš učenik”. Ne smije očekivati da će svaki zadatak odraditi loše samo zato što su ih prvih nekoliko bili neuspješni. Mora na pravi način dati poticaj da se trudi i da zna da koliko god puta pao da se uvijek može dignuti i krenuti iznova. Mora probuditi u djeci svjest toga da u njima leži bezbroj mogućnosti i potencijala. Aktivno slušanje Dobra komunikacije ne staje tada kada učitelj završi predavanje. Dobar učitelj mora biti sklon tomu da sluša svoje učenike i nikako ne smije odustati od odgovaranja postavljenog pitanja. U nastavu treba, što više je moguće, uključiti raspravljanje o temi ...
Pročitajte više

Bolja briga za siromašne i socijalno ugrožene ljude

Jeste li znali da je u 2011. godini preko osamsto tisuća osoba u Republici Hrvatskoj (otprilike kao stanovništvo grada Zagreba) raspolagalo sa mjesečnim iznosom manjim od dvije tisuće kuna? Informacije poput ovih često nas potaknu na razmišljanje. Kako to da se i dalje država ne brine dovoljno o siromašnim ljudima: ljudima kojim se isključuje voda, struja, o ljudima koji gladni odlaze na spavanje? O onima koji ne mogu sebi i svojoj djeci pružiti toplinu ognja zimi.   Kako bi Hrvatska, a i druge veće države mogle poboljšati brigu o takvima? Prvo moramo započeti od onoga osnovnog — krova nad glavom i nahranjenog želuca. Države bi trebale u svakom većem gradu ili općini sagraditi minimalno jedan dom, jednu zajedničku zgradu. U njoj bi se pružila besplatna prva pomoć, razgovor sa stručnom osobom, hrana i privremeni smještaj. Osim zaposlenika takve zgrade, mogli bi volontirati učenici, studenti i razredi osnovnih i srednjih škola. Ljudi bi donosili odjeću i obuću koju ne nose, pokrivače...
Pročitajte više

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

22. rujna obilježen je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj. Sigurna kuća Istra je povodom njegovog obilježavanja po 14. put organizirala, kao i prošlih godina, mimohod u gradu Puli. Na njemu su sudjelovali učenici nekih srednjih škola, predstavnici raznih udruga, a dobrodošlo je bilo i građanstvo Pule. S transparentima i crnim balonima hodalo se od Trga Forum kroz Ulicu Sergijevaca do Trga Portarata, sve s pratnjom bubnjara. Tamo se program nastavio plesnom izvedbom AB Originala, dramskom performansom četiriju glumca iz INK i puštanjem crnih balona. Oni simboliziraju žene koje su stradale smrću zbog obiteljskog nasilja. U program je bio uključen i govor koordinatorice Sigurne kuće Istra, Jadranke Černjul u kojemu je izjavila zastrašujuće brojke ubijenih žena u Hrvatskoj. Samo u Istri je u poslijednjih 25 godina ubijeno čak 26 žena, od kojih je 20 ubijeno od strane bliske osobe. Ove godine smrtno su nastradale tri žene i sve su tri bile žrtve bliskih osoba. U najv...
Pročitajte više

Međunarodni dan pismenosti

Pismenost je u užem smislu sposobnost čovjeka da čita i piše. Srećom, živim u društvu u kojem je razina pismenosti visoka, a obrazovanje dostupno svima. No stanje u nerazvijenim zemljama izvan Europe je poprilično drugačije. Prva me slova naučila pisati mama. Budući da se u našoj obitelji govori više jezika, odmalena učim i mađarsku abecedu. Kada sam došao u prvi razred, znao sam čitati i pisati jednostavne riječi i rečenice. Taj je klimavi temelj učvrstila i usavršila moja učiteljica razredne nastave Ljiljana Brenko. Za mene pismenost ponajprije znači samostalnost i slobodu. Slobodu istraživanja, čitanja, snalaženja u svijetu. Svatko bi trebao imati bez obzira na spol, rasu, nacionalnu i vjersku pripadnost od rane dobi zakonski osigurano obrazovanje. Što više ljudi opismenimo i obrazujemo, toliko ćemo biti bogatiji kao ljudi, ali ne u novcu, već u stoput vrjednijoj stvari – u znanju. (školski sastavak za Hrvatski jezik)
Pročitajte više